Deloitteovo najnovije globalno ispitivanje milenijalaca i pripadnika generacije Z za 2025. godinu, u svom 14. izdanju, uključilo je preko 23.000 ispitanika iz 44 zemlje.
Prema nalazima ispitivanja, generacije koje će do 2030. godine činiti 74 % globalne radne snage traže „trojstvo” novca, svrhe i mentalnog zdravlja dok razvijaju tehničke i meke vještine za koje vjeruju da će ih pripremiti za radna mjesta budućnosti.
„Pripadnici generacije Z i milenijalci započeli su svoje karijere u sjeni globalne pandemije i financijske krize – događaja koji su oblikovali njihova očekivanja u pogledu rada i shvaćanja uspjeha”, kaže Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja. „Ovim je generacijama prioritet ravnoteža između privatnog i poslovnog života, odnosno traže posao u kojem pronalaze smisao, a istodobno i financijski stabilan. Sada, dok se suočavaju s promjenama na radnom mjestu koje uzrokuje generativna umjetna inteligencija, pokušavaju dokučiti koje su im vještine potrebne za uspjeh i kakvu podršku žele od svojih poslodavaca.”
Učenje i razvoj te manjak želje za rukovoditeljskim pozicijama
Pripadnicima generacije Z najvažnije su prilike za profesionalni razvoj kada biraju poslodavca, međutim samo mali broj cilja zauzeti položaj višeg rukovoditelja. Pripadnici generacije Z i milenijalci od svojih poslodavaca i nadređenih očekuju da im pruže priliku za učenje i razvoj, no raskorak između njihovih očekivanja i stvarnih iskustava je velik. Štoviše, neki i sumnjaju da visoko obrazovanje može pripremiti studente za tržište rada:
- Visoka pozicija u korporativnoj hijerarhiji nije krajnji cilj, no ipak su ambiciozni: Samo 6 % pripadnika generacije Z usredotočeno je na to da jednog dana dođu na položaj višeg rukovoditelja, dok su učenje i razvoj među tri glavna razloga zbog kojih su odabrali svojeg trenutačnog poslodavca, a nakon čega slijede ravnoteža između privatnog i profesionalnog života te prilike za profesionalni razvoj.
- Pripadnici generacije Z i milenijalci žele više mentoriranja od svojih nadređenih: Skoro polovica ispitanika (50 % pripadnika generacije Z i 48 % milenijalaca) želi da ih nadređeni podučavaju i mentoriraju, no samo 36 % pripadnika generacije Z i 32 % milenijalaca tvrdi da se to uistinu i događa. Voljeli bi i da ih njihovi nadređeni više usmjeravaju i podržavaju te poduzimaju više aktivnosti koje bi ih inspirirali i motivirali.
- Ove generacije dovode u pitanje vrijednost visokog obrazovanja: Oko jedne četvrtine ispitanika izrazila je zabrinutost oko toga koliko je visokoškolski kurikulum relevantan za tržište rada i koliko praktičnog iskustva nudi.
Utjecaj generativne umjetne inteligencije na radnu snagu
Pripadnici generacije Z i milenijalci aktivno se služe generativnom umjetnom inteligencijom, biraju edukacije kojima će poboljšati svoje vještine i svjedoče poboljšanju kvalitete svojeg rada koristeći AI. Međutim, i dalje su zabrinuti zbog utjecaja generativne umjetne inteligencije na radnu snagu:
- Upotreba generativne umjetne inteligencije i dalje je u porastu: Tri četvrtine pripadnika generacije Z (74 %) i milenijalaca (77 %) smatraju da će generativna umjetna inteligencija utjecati na njihov način rada u narednoj godini, a više od polovice ispitanika već se služi generativnom umjetnom inteligencijom u svakodnevnim zadacima, dok 29 % pripadnika generacije Z i 30 % milenijalaca njome se služi gotov uvijek ili većinu svojega radnog vremena.
- Korisnici generativne umjetne inteligencije imaju podijeljeno mišljenje o njezinu učinku: Korisnici generativne umjetne inteligencije smatraju da generativna umjetna inteligencija poboljšava kvalitetu njihova rada i ravnotežu između profesionalnog i privatnog života. No, više od 60% ispitanika misli da će zbog nje nestati neka radna mjesta te su potaknuti da traže poslove za koje smatraju da neće biti zamijenjena generativnom umjetnom inteligencijom.
- Meke se vještine smatraju ključnima za profesionalni napredak: S obzirom na to da rade uz pomoć generativne umjetne inteligencije, preko osam od deset pripadnike generacije Z i milenijalaca tvrdi da je razvoj mekih vještina, poput komunikacije, empatije, kritičkog promišljanja i liderstva, važniji za profesionalni napredak od unaprjeđenja tehničkih vještina.
Potraga za novcem, svrhom i mentalnim zdravljem
Prema njihovim riječima, pripadnici generacije Z i milenijalci u svojim se profesionalnim odlukama vode trima kategorijama: novcem, svrhom (odnosno smislom) i mentalnim zdravljem. Ispitivanje je istaknulo da su ova područja usko povezana kada je riječ o postizanju ravnoteže:
- Financijska nesigurnost sve je veća: Skoro polovica pripadnika generacije Z (48 %) i milenijalaca (46 %) tvrdi da se ne osjećaju financijski sigurno, što je porast u odnosu na prošlogodišnje ispitivanje, kada je to tvrdilo 30 % pripadnika generacije Z i 32 % milenijalaca. Podaci prikupljeni istraživanjem potvrđuju da su bez financijske sigurnosti manji izgledi da će pripadnici generacije Z i milenijalci pozitivno ocijeniti svoje mentalno zdravlje te smatrati svoj posao svrsishodnim.
- Svrha utječe na zadovoljstvo poslom: Otprilike devet od deset pripadnika generacije Z (89 %) i milenijalaca (92 %) smatra da je pronalaženje smisla/svrhe u poslu važno da bi bili zadovoljni i mentalno zdravi. No, kako je svrha subjektivan pojam, pojedini pripadnici generacije Z i milenijalci svrhu/smisao to povezuju sa pozitivnim utjecajem na društvo, drugi sa zaradom, treći sa ravnotežom između privatnog i poslovnog život, a neki sa savladavanjem novih vještina tako da imaju vremena i sredstava za pokretanje društvenih promjene izvan radnog vremena.
- Dobro mentalno zdravlje proizlazi iz svrhovitosti njihova posla: Među ispitanicima koji smatraju da je njihovo mentalno zdravlje dobro, 67 % pripadnika generacije Z i 72 % milenijalaca smatra da im njihov posao dopušta da značajno pridonesu zajednici, za razliku od 44 % pripadnika generacije Z i 46 % milenijalaca koji smatraju da je njihovo mentalno zdravlje loše.
„Pripadnici generacije Z i milenijalci zadržali su svoje prioritete u pogledu rada, no dok se tržište rada brzo mijenja, poslodavci moraju promisliti kako najbolje odgovoriti na njihove potrebe”, nastavlja Kožulj. „Promišljajući o utjecaju tehnologije i kako modernizirati distribuciju rada, direktori trebaju odlučiti na koji način trebaju omogućiti zaposlenicima ostvarenje individualnih prioriteta uz istodobno unaprjeđivanje organizacije i ostvarenja ciljeva vlasnika.”
