Govor mržnje, dezinformacije i politički pritisci sve snažnije oblikuju javni diskurs na društvenim mrežama i mainstream portalima. Istodobno, mediji gube dio svoje tradicionalne uloge čuvara demokracije, zbog čega pluralizmu trebaju novi korektivni mehanizmi.
Zaključak je to diskusija održanih na Sveučilištu VERN’ u okviru završne konferencije međunarodne istraživačke mreže OPINION, koja je tijekom protekle četiri godine okupila više od 230 stručnjaka posvećenih istraživanju mišljenja, stavova i javnog mnijenja u digitalnom okruženju.
Poseban fokus bio je na tome kako umjetna inteligencija, algoritmi i digitalne platforme sve snažnije utječu na vidljivost sadržaja, formiranje stavova i oblikovanje javnog mnijenja.
Govor mržnje kao nova norma digitalnog prostora
U diskusiji „Weaponized Opinions: Dealing with Toxicity in Digital Discourse“ sudjelovali su domaći i međunarodni stručnjaci: Martina Pauček Šljivak, novinarka 24sata, Đorđe Pavičević iz Zeleno-lijevog fronta u Srbiji, Jūratė Ruzaitė sa Sveučilišta Vytautas Magnus u Litvi te Lenka Vochocová s Karlova sveučilišta u Pragu.
„U proteklih desetak godina sve je veća prisutnost prijetećeg sadržaja u komentarima članaka na medijskim portalima. Javno mnijenje i javni diskurs uvjetovani su i diskursom javnih osoba koje bi trebale biti uzor u zaustavljanju, a ne širenju netrpeljivosti“, naglasila je Martina Pauček Šljivak.

Govoreći o političkom kontekstu u Srbiji, Đorđe Pavičević istaknuo je kako protagonisti govora mržnje često imaju i političko zaleđe.
„Oni koji vrijeđaju obično misle da ne čine ništa loše, nego da koriste legitimne alate u političkoj borbi. Na taj način vladajuća garnitura iskorištava zakone za osobnu, a ne za dobrobit javnosti, što je opasno za društvo“, rekao je Pavičević.
Profesorica Lenka Vochocová s Karlova sveučilišta dodala je da je, prema istraživanjima, redovito vrijeđanje u digitalnom okruženju postalo gotovo norma, pri čemu su među najčešćim žrtvama manjinske skupine, ali i osobe s invaliditetom.
„Odgovornost za takve trendove svakako snose i mediji koji svojim internim uredničkim normama moraju regulirati odnos čitatelja prema sadržaju te način interakcije sa sadržajem i komentarima, ali i algoritamske postavke“, naglasila je.
Polarizacija, pritisci i javno mnijenje
Drugi okrugli stol, „Public Opinion in the Digital Age: Participation, Polarization & Pressure Politics“, bio je posvećen polarizaciji i političkim pritiscima u kontekstu globalnih sukoba, pandemije koronavirusa i razvoja demokracije.
O tome koliko su sadržaj mainstream medija i digitalnih platformi postali izazov za demokratske procese raspravljali su Christian Baden s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, Mihail Daniel Jurcan s Rumunjskog instituta za evaluaciju i strategiju, Peter Maurer sa Sveučilišta u Karlstadu u Švedskoj te Helle Sjøvaag sa Sveučilišta u Stavangeru u Norveškoj.

„Utjecaj javnog mnijenja koje je formirano kroz digitalne platforme itekako je vidljiv na političku agendu, prvenstveno kroz komentare na X-u, a manje kroz trendove na Instagramu ili TikToku“, komentirao je Peter Maurer.
Sudionici su naglasili da pluralizam ostaje jedna od ključnih pretpostavki demokratskog razvoja te da javni prostor mora ostati otvoren i mainstreamu i marginaliziranim skupinama, ali uz jasnija pravila, bolju kontrolu i učinkovitije sankcije za zloupotrebe.
Mediji ne mogu biti jedini arbitri istine
Christian Baden, predsjednik istraživačke mreže OPINION, upozorio je i na opasnost stvaranja jednog dominantnog, društveno prihvatljivog javnog mnijenja.
„Problem unisonog stvaranja tzv. ispravnog javnog mnijenja, koje su mainstream mediji potencirali za vrijeme pandemije koronavirusa, nužno vodi u jednoumlje jer ne omogućava pluralizam. Zato ni mediji ne mogu preuzeti ulogu apsolutnog regulatora i katalizatora istine“, naglasio je Baden.
Rasprave održane na završnoj konferenciji mreže OPINION pokazale su koliko su digitalne platforme, algoritmi i novi komunikacijski obrasci promijenili način na koji se javno mnijenje stvara i širi.
Uz rast govora mržnje, dezinformacija i političkih pritisaka, pitanje više nije samo kako zaštititi slobodu izražavanja, nego i kako očuvati pluralizam i demokratsku raspravu u prostoru u kojem sve veću ulogu imaju algoritmi i platforme.

