Iako pripadnici generacije Z informacije najčešće konzumiraju putem društvenih mreža i video platformi, najveće povjerenje i dalje poklanjaju tradicionalnim hrvatskim medijima. Pokazuje to novo istraživanje Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI) i Agencije za elektroničke medije (AEM), provedeno na uzorku od 1.000 ispitanika u dobi od 16 do 30 godina.
Rezultati istraživanja otkrivaju zanimljiv paradoks suvremenih medijskih navika: kanali koje mladi najviše koriste nisu ujedno i oni kojima najviše vjeruju.
Društvene mreže dominiraju, ali povjerenje ostaje na strani medija
Čak 68,9% pripadnika generacije Z navodi da se nekoliko puta dnevno informira putem društvenih mreža, dok gotovo polovica redovito prati sadržaj na TikToku (47,2%), a 38% na YouTubeu. Online portale svakodnevno koristi 34,2% ispitanika, dok televiziju prati njih 33,8%. S druge strane, radio i tiskani mediji nalaze se pri dnu ljestvice korištenja.
Međutim, kada je riječ o povjerenju, slika se potpuno mijenja. Najviše povjerenja mladi iskazuju prema radiju (44%), tiskanim medijima (41,2%) i televiziji (36,6%), dok su TikTok (16,4%) i influenceri (15,8%) među najmanje vjerodostojnim izvorima informacija.
Dnevnik.hr, 24sata i Index.hr vode po povjerenju
Na pitanje kojem hrvatskom medijskom portalu najviše vjeruju, ispitanici su na prvo mjesto stavili Dnevnik.hr (19%), ispred 24sata (18,3%) i Index.hr (8,8%). Slijede Večernji list, Jutarnji list i Slobodna Dalmacija.
Istodobno, 15,4% ispitanika izjavilo je da ne vjeruje nijednom hrvatskom mediju.
Kao najvažnije razloge povjerenja u medije navode:
- kvalitetu sadržaja (59,5%)
- transparentnost izvora (45%)
- autora članka (31%)
- nepristranost izvještavanja (30,2%).
YouTube uvjerljivo najpouzdanija društvena platforma
Među društvenim mrežama najveće povjerenje uživa YouTube (21,5%), dok slijede Instagram (12%), Reddit (11,8%), Facebook (11,3%) i TikTok (10,4%). Zanimljivo je da gotovo petina ispitanika (19,9%) ne vjeruje nijednoj društvenoj mreži.
Pritom mladi navode kako im je pri procjeni vjerodostojnosti sadržaja na društvenim mrežama najvažnija kvaliteta i argumentiranost informacija (65,4%), a zatim verificirani korisnici i sama platforma na kojoj je sadržaj objavljen.
Povjerenje u influencere temelji se na kvaliteti, a ne popularnosti
Istraživanje pokazuje da broj pratitelja nije presudan za vjerodostojnost influencera. Mladi najviše cijene kvalitetu sadržaja (54,9%), dosljednost i dugoročnu vjerodostojnost (32,9%) te transparentno označavanje sponzoriranog sadržaja (31%).
Najviše povjerenja imaju influenceri koji stvaraju edukativni i znanstveni sadržaj (28,5%), znatno ispred fitness, lifestyle i gaming kreatora. Istodobno, čak 32% ispitanika navodi da ne vjeruje nijednom hrvatskom influenceru.
Mladi sebe smatraju medijski pismenima
Velika većina ispitanika smatra da dobro razumije medijski prostor. Njih 77,6% tvrdi da razlikuje vijesti, komentare i oglase, 76% razumije utjecaj algoritama na sadržaj koji vidi, a gotovo 70% vjeruje da zna provjeriti izvor informacije prije nego joj povjeruje.
Najviše znanja o medijskoj pismenosti mladi stječu samostalnim istraživanjem (60,7%), dok su društvene mreže (44,8%) gotovo izjednačene sa školom i fakultetom (42,8%) kao izvor učenja o medijima.
Jaz između stavova i ponašanja
Iako 65,1% ispitanika tvrdi da uvijek ili često provjerava istinitost vijesti prije dijeljenja, istraživanje upozorava na razliku između deklariranih stavova i stvarnog ponašanja. U sažetku rezultata autori ističu da, unatoč visokoj svijesti o važnosti provjere informacija, tek manji dio pripadnika generacije Z sustavno primjenjuje fact-checking, što ukazuje na potrebu za dodatnom edukacijom.
Važna poruka za medije i brendove
Zaključci istraživanja pokazuju da je za generaciju Z povjerenje i dalje snažno povezano s kvalitetom sadržaja, transparentnošću izvora i argumentiranošću informacija, bez obzira dolaze li one iz tradicionalnih medija, društvenih mreža ili od influencera.
Za medijske kuće, izdavače i brendove to znači da ulaganje u vjerodostojan i kvalitetan sadržaj ostaje jedan od ključnih preduvjeta za izgradnju dugoročnog povjerenja kod najmlađih generacija.
