U intervjuu s predsjednikom Uprave Sveučilišta Algebra Bernays prof. dr. sc. Damirom Jugom doznali smo kako je došlo do ovog povijesnog udruživanja, što ono znači za studente i visoko obrazovanje u Hrvatskoj te kakvi su planovi za budućnost novog sveučilišta.
U povijesnom trenutku za hrvatski obrazovni sektor, Algebra i Edward Bernays spojili su svoje snage i postali najveće privatno sveučilište u zemlji – Sveučilište Algebra Bernays. Ovo je prvo udruživanje dviju renomiranih privatnih obrazovnih institucija u Hrvatskoj, a iza tog poteza stoje strateške ambicije, snažna zajednička vizija i želja za stvaranjem obrazovne platforme budućnosti.
U razgovoru s novim predsjednikom Uprave Sveučilišta Algebra Bernays, dosadašnjim dekanom Veleučilišta Edward Bernays – prof. dr. sc. Damirom Jugom saznali smo kako su izgledali pregovori, koje su to nove prilike stvorene za studente, što spajanje znači za visoko obrazovanje u Hrvatskoj i kako planiraju oblikovati tržište znanja u godinama koje dolaze.
Ovo je prvi slučaj udruživanja privatne obrazovne institucije i brenda u Hrvatskoj, kako je došlo do te odluke te što ona znači za hrvatsko visoko obrazovanje?
Naša odluka o udruživanju logična je posljedica činjenice da dijelimo viziju kako će visoko obrazovanje u Hrvatskoj i šire izgledati u budućnosti. Uvidjeli smo da naše dvije institucije, zdrave i prepoznatljive, imaju puno veći potencijal za uspjeh na tržištu ako udružimo snage. Vjerujemo da spajanjem informatičkih, kreativnih, komunikacijskih i poslovnih studija stvaramo sjajno okruženje za studente koji su željni znanja i stjecanja iskustva u različitim područjima koja su komplementarna. Pritom je vrlo važno da su obje ustanove poseban naglasak stavljale na praktična znanja, što se pokazalo vrlo djelotvornim i traženim kod poslodavaca. Ovim potezom postavili smo primjer dobre prakse, vjerujući da će postati standard u cijelom sustavu visokog obrazovanja u Hrvatskoj, ali i šire, u regiji, gdje postoji velik potencijal za daljnje podizanje kvalitete obrazovanja. Velik dio kvalitete izgrađen je potpisom partnerskog ugovora između naše institucije i Goldsmiths, University of London koji studentima osigurava hrvatsku i britansku diplomu. Tako će naši studenti moći studirati po programima jednog od 500 najboljih svjetskih sveučilišta prema World University Rankingu.
Naši studenti imaju široki raspon interesa i dolaze iz drugačijih okruženja kad su u pitanju područja naših studija, ali ova će ih interdisciplinarnost dodatno obogatiti. Mladi ljudi moraju učiti već od studentskog doba koliko je važno raditi s onima koji imaju drugačije interese, vještine i pogled na svijet. Naši studenti na Sveučilištu Algebra Bernays imaju savršen ekosustav za razvoj multidisciplinarnog pristupa svojim područjima. Udruživanjem resursa i stručnog kadra, studenti će imati pristup naprednijim projektima i nastavi, a poseban doprinos je mogućnost korištenja digitalnih tehnologija, laboratorija, novog audiovizualnog studija, specijalizirane opreme i naprednih alata za analizu podataka. I naravno još mnogo toga.
Spajanje ovih institucija stvara najveće privatno sveučilište u Hrvatskoj. Kako planirate upravljati rastom broja studenata i osigurati kvalitetu obrazovanja?
Trenutno premašujemo broj od 2.600 studenata i ukupno 28 studijskih programa. To je uistinu velika brojka, daleko smo najveće privatno Sveučilište u Hrvatskoj. Zbog povjerenja tolikog broja studenata imamo obvezu održavanja vrlo visoke razine kvalitete svega što radimo, pa između ostalog, trenutno radimo na provedbi dodatnih ulaganja u modernizaciju infrastrukture za znanstveni i praktično-kreativni rad. Već sam spomenuo novi audiovizualni studio s pripadajućom opremom, a kao posljedicu sudjelovanja u različitim znanstvenim projektima planiramo ulaganja i u laboratorije za analizu aktivnosti mozga i sekvencioniranje genoma DNA i nabavu suvremenih alata za analizu podataka koji se mogu koristiti u podatkovnoj znanosti. Za svaku obrazovnu ustanovu su najvažniji ljudi, nastavnici, predavači i profesori koji rade sa studentima, pa se maksimalno trudimo osigurati im poticajno ugodno okruženje u kojem će uživati u poslu koji rade. Njihovim zadovoljstvom osiguravamo da svaki student dobije potrebnu podršku i pažnju tijekom svog obrazovnog puta.
Nakon ovakvog spajanja, postoji li prostor za daljnje iskorake privatnog obrazovanja u Hrvatskoj?
Prostor za iskorake uvijek postoji. Jako se trudimo konstantno unaprjeđivati vještine naših zaposlenika i usklađenost naših studijskih programa s onim što tržištu i poslodavcima treba, pri čemu je ključ brzo se adaptirati na promjenjive zahtjeve tržišta, nešto što je javnim ustanovama ponekad teško napraviti. Daljnji iskoraci svakako uključuju i jaču integraciju s industrijom, međunarodnu mobilnost studenata, te proširenje suradnje s europskim i globalnim sveučilištima. Najveći prostor za iskorake postoji u razvoju novih studijskih programa i ulazak u područja znanosti i struke u kojima naše ustanove dosad nisu djelovale. Tu je i iskorak na poslijediplomsku razinu obrazovanja za koju je potrebna vrlo visoka razina kvalitete kadrova i uvjeta, koju sam siguran da imamo i koju ćemo još više unaprjeđivati. Na ovom području imamo velike planove, za njih smo spremni i vjerujem da će se oni brzo realizirati.
Tranzicija u sveučilište otvara mogućnosti za unaprjeđenje sustava obrazovanja – imate li već neke planove?
Udruživanje nam je omogućilo da stvorimo sjajan tim ljudi koji kombinacijom svojih vještina i znanja može omogućiti kvalitetno obrazovanje za naše studente. U Hrvatskoj je danas jedan od najvećih izazova okupiti dovoljno visoko kvalificiranih stručnjaka različitih profila što smo udruživanjem Algebre i Bernaysa definitivno dobili. Već sam spomenuo razvoj novih poslijediplomskih studijskih programa, želja nam je pokrenuti i studij u području psihologije, nastavljamo razvoj naših novih studijskih programa Poslovne ekonomije i digitalnog poslovanja te Podatkovne znanosti i umjetne inteligencije, ali važno mi je ovdje naglasiti da mi svake godine sve naše programe unaprjeđujemo i mijenjamo u skladu s promjenama u tehnologiji. Recimo, intenzivno radimo na uključivanju dostupnih alata umjetne inteligencije u studijske programe i konkretne kolegije. Isti pristup imamo sa svim novitetima pa studij kojeg netko upiše jedne godine, već iduće akademske godine nije u potpunosti identičan kad je u pitanju sadržaj koji se na njemu prolazi. Vrijeme je takvo da samo onaj tko prati trendove i stalno se mijenja može ponuditi istinsku kvalitetu u obrazovanju.
Kakvu ulogu vidite za Sveučilište Algebra Bernays u razvoju cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih u Hrvatskoj?
Naše dosadašnje iskustvo s više od 15 tisuća polaznika edukacija iz područja obrazovanja odraslih svjedoči o našoj predanosti ovom segmentu. Cjeloživotno obrazovanje ključno je za osobni i društveni prosperitet, a to je upravo prepoznala i Europska komisija s novim fokusom na vještine u nedavno objavljenom dokumentu ‘Unija vještina’ koja se nastavlja na izvještaj Marija Draghija o važnosti jačanja europske konkurentnosti. Dakle, i Europa je vještine prepoznala kao ključan alat za otpornost svojih članica. Programi vaučera omogućuju zaposlenima stjecanje novih vještina sukladno njihovim potrebama, besplatno. Do sada je od strane HZZ-a dodijeljeno više od 24 000 vaučera, od kojih je preko 9000 iskorišteno na Sveučilištu Algebra. Vaučeri će se dodjeljivati do 2026., za što je ostalo dovoljno novca. Od ukupno 27,7 milijuna eura namijenjenih za provedbu sustava, do sada je potrošeno 17,8 milijuna, što znači da je još uvijek dostupna trećina. Pri tome je za provedbu nastave osigurano ukupno 16,6 milijuna eura, a iskoristiti preostaje još deset posto. S obzirom na sve veću potražnju za stručnjacima koji koriste umjetnu inteligenciju (AI) u svom poslovanju, planiramo intenzivirati ponudu programa koji obuhvaćaju AI i srodne tehnologije, no ne želimo zaboraviti ni na programe koji su bili najtraženiji do sada, kao što su programi iz područja digitalnog marketinga, programskog inženjerstva (front/back end developer), UX dizajna, digitalne fotografije, knjigovodstva i ostalih aktualnih područja.
Kako bi obrazovanje u Hrvatskoj trebalo izgledati i je li Sveučilište Algebra Bernays ispunilo taj cilj?
Obrazovanje je proces koji se kontinuirano razvija, baš kao i tržište rada, a Hrvatska već danas u obrazovanje ulaže više od prosječne EU države kako u smislu postotka BDP-a tako i u smislu udjela troška obrazovanja u ukupnim troškovima državnog proračuna. To znači da se krećemo u dobrom smjeru s obzirom na financijska ulaganja, no moramo vidjeti kakvi su nam rezultati i jesu li ta ulaganja polučila dobar povrat investicije. Protiv demografske situacije ne možemo se boriti, a činjenica je da Europa kao kontinent stari, te da i mi kao država starimo još ubrzanije. Usprkos tim trendovima, na našem Sveučilištu bilježimo konstantan rast, tako već i u ovom upisnom ciklusu vidimo rast broja prvih izbora na naše studijske programe, koji je u odnosu na isto razdoblje 2024., veći za 16 posto. Pozitivni rezultati sigurno su dijelom i rezultat sinergije koju smo postigli svojim udruživanjem i smatramo da smo dobar primjer za ostale institucije koje žele krenuti naprijed, iskoračiti i staviti hrvatski obrazovni sustav ‘na kartu’ onih koji se razvijaju i onih koji privlače, misleći na strane studente koji vide prednosti obrazovanja u Hrvatskoj.
Koje su vaše vizije za budućnost hrvatskog obrazovnog sustava i kako će novo sveučilište doprinijeti njegovom unapređenju?
Obrazovanje ne može ostati zatvoren sustav, jednako kako je i hrvatska ekonomija mala i otvorena, tako mora biti i naše gospodarstvo pa i obrazovanje, ono se mora prilagođavati dinamičnim promjenama, razvoju tehnologije i globalnim trendovima jer naša konkurencija već odavno ne leži unutar granica naše zemlje. Ključno je poticati kritičko razmišljanje, praktične i komunikacijske vještine te ispravne vrijednosti kako bismo mladima omogućili ne samo znanje, već i sposobnost prilagodbe svim promjenama koje ih očekuju. Vjerujem da Hrvatska ima potencijal postati regionalni centar inovativnog obrazovanja. Unatoč izazovima poput demografskih problema i odljeva talenata, modernizacija obrazovanja i nastavak ulaganja u kvalificirane stručnjake može stvoriti društvo znanja koje će biti konkurentno i uspješno. Hrvatska ima potencijal postati obrazovna destinacija, privlačiti studente iz cijelog svijeta. No da bi se to dogodilo, treba riješiti neke administrativne pretpostavke, primjerice uvesti studentske vize. Vjerujem da će izvršna vlast u Hrvatskoj prepoznati ovu priliku i omogućiti svim ustanovama koje djeluju u području visokog obrazovanja da privuku puno više studenata iz inozemstva. Sveučilište Algebra Bernays je za to definitivno spremno.
