Na inauguralnom EUonAIR AI Summitu u Zagrebu dvojica aktualnih Nobelovih laureata – ekonomist Joel Mokyr i fizičar John Martinis – poslali su optimističnu poruku o budućnosti umjetne inteligencije. Umjesto straha od AI-ja, upozorili su da najveći rizik ne predstavlja sama tehnologija, već način na koji će je koristiti ljudi.
Dok se u javnosti sve češće raspravlja o tome hoće li umjetna inteligencija ugroziti radna mjesta, preuzeti kontrolu nad društvom ili čak predstavljati prijetnju čovječanstvu, vodeći svjetski znanstvenici iz Zagreba su poslali sasvim drukčiju poruku – AI bi mogao postati jedan od najvećih pokretača napretka u povijesti.
Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa održan je inauguralni EUonAIR AI Summit, koji je okupio vodeće međunarodne stručnjake iz područja umjetne inteligencije, kvantnog računarstva, ekonomije i inovacija. Posebnu pozornost izazvao je dolazak dvojice ovogodišnjih Nobelovih laureata – ekonomista Joela Mokyra i fizičara Johna Martinisa, jednog od pionira kvantnog računarstva i znanstvenika hrvatskih korijena.
Joel Mokyr: AI će ubrzati znanost i pomoći riješiti nedostatak radne snage
Jedan od vodećih svjetskih ekonomskih povjesničara i autoriteta za tehnološke promjene, Joel Mokyr, smatra da se umjetna inteligencija danas nalazi u sličnoj fazi razvoja kao računala šezdesetih godina prošlog stoljeća.
„Nitko tada nije mogao predvidjeti koliko će računala promijeniti društvo, a isto vrijedi i danas za umjetnu inteligenciju. Ono što znamo jest da će ubrzati znanstvena istraživanja i omogućiti mnogo brži razvoj novih otkrića“, rekao je Mokyr.
Dodao je kako će umjetna inteligencija pomoći društvu da odgovori na sve veći nedostatak radne snage uzrokovan starenjem stanovništva.
„U sljedećih dvadeset godina suočit ćemo se s ozbiljnim manjkom radne snage. Umjetna inteligencija pomoći će preuzeti poslove za koje više neće biti dovoljno ljudi – od skrbi za starije do poljoprivrede i brojnih drugih zanimanja.“
Najveći aplauz publike izazvala je njegova poruka o strahovima vezanim uz AI.
„Ako do uništenja svijeta ikada dođe, neće ga uzrokovati umjetna inteligencija, nego ljudska glupost. AI nije čovjek – to je alat.“
Prema njegovim riječima, umjetna inteligencija dugoročno bi mogla omogućiti razvoj novih lijekova, materijala i izvora energije te pridonijeti višem životnom standardu.
John Martinis: Kvantna računala bit će sljedeća velika tehnološka revolucija
Veliko zanimanje izazvao je i nastup Johna Martinisa, ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za fiziku i jednog od pionira kvantnog računarstva.
Martinis, koji vuče hrvatske korijene iz Komiže na otoku Visu, istaknuo je kako će kvantna računala predstavljati sljedeći veliki tehnološki iskorak nakon umjetne inteligencije.
„Kvantno računalstvo potpuno je novi način obrade podataka koji koristi zakone kvantne mehanike. U početku će se koristiti za rješavanje iznimno složenih znanstvenih i tehničkih problema, ali dugoročno danas još ne možemo ni zamisliti sve mogućnosti koje će otvoriti“, rekao je Martinis.
Dodao je kako i sam gotovo svakodnevno koristi umjetnu inteligenciju kao iznimno moćan alat za pretraživanje i obradu informacija, ali smatra da društvo mora ozbiljno promišljati o njezinu utjecaju na tržište rada.
Emotivan povratak korijenima
Boravak u Hrvatskoj za Martinisa imao je i osobnu dimenziju.
„Na neki način osjećam kao da se vraćam kući. Posljednji put bio sam ovdje 1978. godine, kada sam mnogo vremena proveo u Komiži, rodnom mjestu svog oca. Danas, kada imam vlastite unuke, svoje hrvatske korijene cijenim više nego ikada prije“, rekao je.
Hrvatska na karti europskih AI rasprava
Dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa Mato Njavro istaknuo je kako organizacija ovakvog događaja predstavlja veliko priznanje za Hrvatsku.
„Dolazak dvojice aktualnih Nobelovih laureata veliko je priznanje ne samo za Zagrebačku školu ekonomije i managementa, nego i za Hrvatsku. Vjerujem da će njihove poruke pridonijeti boljem razumijevanju revolucije umjetne inteligencije te dodatno povećati međunarodnu vidljivost ovog događaja“, rekao je Njavro.
Uz Mokyra i Martinisa, na summitu su sudjelovali i brojni domaći i međunarodni stručnjaci, među kojima su Alessandro Aresu, Peter Gloor, Aleksandra Przegalińska, Siniša Krajnović, Vladimir Lukić, Ralf Dillerup, Marin Njavro, Nataša Rapaić, Gordan Pešić i Stefano Gison.
Umjesto straha – odgovorno korištenje umjetne inteligencije
Poruke sa zagrebačkog EUonAIR AI Summita dolaze u trenutku kada umjetna inteligencija postaje jedna od ključnih tema za gospodarstvo, medije i društvo. Dok se javne rasprave često usmjeravaju na rizike automatizacije i gubitka radnih mjesta, vodeći svjetski znanstvenici naglašavaju kako će budućnost umjetne inteligencije ponajprije ovisiti o ljudima.
Ako je suditi prema zaključcima summita, pitanje više nije hoće li umjetna inteligencija promijeniti svijet – već koliko ćemo odgovorno i mudro iskoristiti njezin potencijal.
