Kako očuvati vjerodostojnost medija u vremenu kada umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati uvjerljive tekstove, fotografije i videozapise? O izazovima provjere informacija, odgovornosti redakcija i označavanju AI sadržaja raspravljali su novinari, urednici, predstavnici regulatornih institucija i studenti na događanju održanom 15. listopada u Zagrebu.
Događanje posvećeno integritetu medijskog sadržaja organizirali su Sveučilište VERN’ i Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI), u partnerstvu s organizacijama German News Service (GNS), South East Europe Media Organisation (SEEMO) i Deutsche Welle (DW).
Okupljene u zagrebačkom Wespa Spacesu pozdravili su Oliver Vujović iz SEEMO-a, doc. dr. sc. Marija Slijepčević i rektor Sveučilišta VERN’ prof. dr. sc. Vedran Mornar, dok je Daria Grudić iz Deutsche Wellea predstavila German News Service kao zajednički projekt DW-a i njemačke novinske agencije dpa.
Umjetna inteligencija istodobno stvara i otkriva dezinformacije
Program je započeo stručnom radionicom „Verifying Reality: Fact-Checking Tools and Practices and Use of AI”, koju je vodio Jochen Spangenberg, stručnjak Deutsche Wellea za dezinformacije i verifikaciju sadržaja te potpredsjednik Savjetodavnog vijeća Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO).
Na konkretnim primjerima pokazao je kako tehnologija mijenja načine širenja informacija, kako umjetna inteligencija može pomoći, ali i otežati provjeru činjenica te koje alate novinari mogu primjenjivati u svakodnevnom radu.
Spangenberg je upozorio da razvoj generativne umjetne inteligencije dodatno usložnjava borbu protiv dezinformacija jer alati za njihovo stvaranje često napreduju brže od tehnologija namijenjenih njihovu otkrivanju.
„Nove tehnologije, primjerice umjetna inteligencija, mogu se koristiti za stvaranje dezinformacija, manipuliranje sadržajem i prikazivanje izmišljenih informacija kao stvarnih. Te tehnike postaju sve sofisticiranije, a kvaliteta takvog sadržaja s vremenom sve bolja. Istovremeno, umjetna inteligencija i druge tehnologije mogu nam pomoći u otkrivanju dezinformacija”, istaknuo je Spangenberg.
Naglasio je kako je odgovornost medijskih profesionalaca proaktivno se prilagođavati novim izazovima, razvijati metode provjere informacija i ograničavati utjecaj manipulativnih sadržaja.
Novinari, izdavači i regulatori o odgovornosti za AI sadržaj
Nakon radionice održana je panel-diskusija „Integritet sadržaja u doba umjetne inteligencije: Mogu li hrvatski mediji sačuvati povjerenje publike?”
U raspravi su sudjelovali Josip Popovac iz Agencije za elektroničke medije (AEM), Hrvoje Zovko iz Hrvatskoga novinarskog društva (HND) i Ozren Kronja iz HUDI-ja, a moderirala ju je novinarka i urednica Katarina Dimitrijević Hrnjkaš.
Panelisti su iz regulatorne, novinarske i izdavačke perspektive raspravljali o izazovima s kojima se suočavaju suvremene redakcije, uključujući pritisak brzine objavljivanja, nedostatak novinara i sve intenzivniju borbu za pozornost publike.
Posebna pozornost posvećena je utjecaju umjetne inteligencije na novinarsku profesiju, zaštiti autorskih prava i odgovornosti za objavljeni sadržaj.
„Novinarski rad mora biti zaštićen i autorska prava moraju biti zajamčena jer ako će vijesti oko nas proizvoditi botovi, perspektiva medijske industrije postaje upitna”, upozorio je Hrvoje Zovko.
Tko odgovara za sadržaj koji je generirala umjetna inteligencija?
Jedna od središnjih tema panela bila je upotreba umjetne inteligencije u redakcijama i transparentno označavanje sadržaja nastalih uz njezinu pomoć.
Sudionici su pritom razlikovali korištenje AI alata za tehničke zadatke, poput transkripcije i lekture, od njihove primjene u sažimanju, preoblikovanju ili generiranju novinarskih tekstova.
Raspravljalo se i o situacijama u kojima se rad novinara i umjetne inteligencije isprepliće te o tumačenju domaćih i europskih regulatornih pravila.
„Umjetna inteligencija ljudima služi kao alat, ali krajnji proizvod mora biti verificiran od čovjeka”, naglasio je Josip Popovac.
Sličan stav iznio je i Ozren Kronja, istaknuvši odgovornost novinara za informacije koje prenose javnosti.
„Novinari moraju kritički razmišljati jer su odabirom zanimanja preuzeli dodatnu odgovornost: informiraju javnost i moraju odgovorno koristiti alate umjetne inteligencije”, poručio je Kronja.
HUDI priprema smjernice za integritet medijskog sadržaja
Rasprava je poslužila i za definiranje prioriteta daljnjeg rada HUDI-jeve Radne skupine za integritet sadržaja, koja priprema smjernice za odgovornu upotrebu umjetne inteligencije i očuvanje vjerodostojnosti digitalnih medija.
U diskusiju se uključila i publika, otvarajući dodatna pitanja o praktičnoj primjeni AI alata u redakcijama te izazovima s kojima se novinari svakodnevno susreću.
Medijska pismenost i edukacija budućih komunikacijskih stručnjaka
Važnost povezivanja akademske zajednice i medijske industrije istaknula je doc. dr. sc. Marija Slijepčević sa Sveučilišta VERN’, naglasivši kako razvoj umjetne inteligencije zahtijeva kontinuirano usvajanje novih znanja i vještina.
„Iznimno smo zadovoljni da smo u suradnji sa stručnjacima Deutsche Wellea uspjeli osmisliti izvannastavni sadržaj koji je studentima relevantan i zanimljiv te prenosi znanja koja odmah mogu primijeniti u svojoj novinarskoj, ali i šire u komunikacijskoj praksi”, izjavila je Slijepčević.
Dodala je kako su pitanja otvorena tijekom radionice i panela u samoj srži neizvjesnosti s kojima se medijski sektor suočava, zbog čega su relevantna ne samo studentima nego i svim medijskim i komunikacijskim stručnjacima.
Događanje je tako otvorilo niz pitanja koja će u nadolazećem razdoblju biti sve važnija za hrvatske medije: kako odgovorno koristiti umjetnu inteligenciju, osigurati transparentnost njezine primjene i pritom očuvati ono najvrjednije – povjerenje publike.
