Hrvatska podcast scena posljednjih godina bilježi rast, no monetizacija, sponzorska podrška i profesionalizacija i dalje su među najvećim izazovima. Uoči prvog izdanja regionalnog NaPOD festivala, koji će se održati 25. studenoga u Zagrebu, Robert Knežević, voditelj programa festivala, govori o razvoju podcast industrije, ulozi videoformata, utjecaju umjetne inteligencije i ambiciji da NaPOD postane središnje mjesto povezivanja regionalne podcast zajednice.
Podcasti su u posljednjih nekoliko godina postali važan dio digitalnog medijskog prostora. Sve veći broj autora, rast popularnosti video podcasta i interes publike otvaraju nove mogućnosti, ali i pitanja o održivosti poslovnih modela, oglašavanju i budućnosti tog formata.
Na ta pitanja pokušat će odgovoriti NaPOD, prvi regionalni festival posvećen podcast kulturi, koji će 25. studenoga 2026. okupiti autore, producente, stručnjake i ljubitelje podcasta u zagrebačkom Mozaik Event Centru.
O nastanku festivala, programu i izazovima podcast industrije razgovarali smo s Robertom Kneževićem, voditeljem programa NaPOD-a.
Za početak, kako je nastala ideja za NaPOD festival i što vas je potaknulo da upravo sada pokrenete prvi regionalni festival posvećen podcast kulturi?
Prije nekoliko godina kolega Ivan došao je u ured i upitao: „Kako to da nema nijednog festivala o podcastima?” Budući da smo svi ljubitelji i pratitelji podcasta, počeli smo istraživati i otkrili da u regiji doista nema događanja takvog tipa.
Što smo više istraživali, otkrivali smo da je podcast scena mnogo veća nego što smo isprva mislili, pa nam je organizacija takvog događanja imala sve više smisla.
Zašto ove godine, a ne sljedeće? Odgovor je jednostavan – trebalo je napraviti prvi korak i krenuti.
Zanimljiv je i sam naziv festivala – NaPOD. Kako je nastao, što simbolizira i kakvu poruku njime želite poslati?
Željeli smo da naziv festivala ujedno bude poziv, u smislu „idemo svi na podcast festival” ili „dođi na moj podcast”. Tako smo krenuli s verzijom SviNaPOD, pri čemu nam se svidjela podudarnost s uzvikom „Svi na pod!”, koji često povezujemo sa scenama pljački banaka u filmovima.
No, copywriteri u nama uvijek žele maksimalno pojednostaviti stvari, pa smo tako došli do naziva NaPOD.
Shvatili smo da nam kraća, konačna verzija ostavlja mnogo prostora za buduću igru riječi. Tako već imamo NaPODrška ulaznice, službenu e-mail adresu svi@napod i poruku „Bacite se s nama NaPOD”.
Kome je NaPOD prvenstveno namijenjen i što posjetitelji mogu očekivati od festivala?
Festival je namijenjen kreatorima podcasta, onima koji to žele postati, ali i svima koji jednostavno vole taj format.
Program smo zato podijelili na dva segmenta, odnosno dvije pozornice.
Na pozornici KREATOR održavat će se predavanja i paneli na kojima će sudjelovati regionalni podcasteri. Govorit ćemo o ulozi podcasta na medijskoj sceni, podcastingu kao zanimanju, narativnim podcastima i drugim relevantnim temama.
Želja nam je da publika čuje iskustva različitih autora iz regije, koja može praktično primijeniti u vlastitim projektima ili joj mogu pomoći da se odluči na pokretanje podcasta.
Druga pozornica, LIVE, bit će posvećena snimanju podcast epizoda uživo. Posjetitelji će moći sudjelovati kao publika, a održavat će se i radionice te demonstracije na kojima će iz prve ruke vidjeti razliku između amaterske i profesionalne audioprodukcije.
Podcast scena u Hrvatskoj i regiji posljednjih je godina doživjela značajan rast. Kako biste ocijenili njezinu trenutačnu razvijenost i što joj još nedostaje da postane ozbiljniji dio medijske industrije?
Kada pogledamo broj podcasta i njihovu slušanost, jasno je da se scena razvija i da je posljednjih godina znatno napredovala.
No, kada se usporedimo sa susjedima u Srbiji, vidimo da još ima mnogo prostora za razvoj.
Posebno vidim mogućnost napretka u sponzorskoj podršci. Podcast bi se trebao početi doživljavati kao medij koji već danas može stajati uz bok tradicionalnim medijima.
Upravo je to jedan od ciljeva NaPOD festivala – učvrstiti mjesto koje podcasti zaslužuju u medijskom prostoru i istodobno potaknuti regionalnu suradnju.
Kao i u mnogim drugim područjima, potencijal i mogućnosti znatno su veći kada razmjenjujemo ideje i iskustva.
Ako NaPOD bude makar iskra u tom procesu, za mene će to značiti da je festival uspio.
Na prvom izdanju NaPOD-a okupljate niz poznatih regionalnih podcast autora. Kojim ste se kriterijima vodili pri odabiru sudionika i što biste posebno izdvojili iz programa?
Prva godina uvijek je izazovnija, a tako je bilo i pri oblikovanju programa.
Želio sam krenuti od osnova, pa će tema kojom otvaramo festival pokušati odgovoriti na pitanje što je zapravo podcast.
Istodobno nisam želio gostima previše nametati o čemu bi trebali govoriti, nego sam htio čuti i njihove prijedloge.
Zato sam potencijalnim sudionicima poslao programske smjernice, nakon čega su počele pristizati ideje. Program, koji još uvijek oblikujemo, rezultat je komunikacije i suradnje između mene kao voditelja sadržaja i gostiju festivala.
Od predavanja i programskih sadržaja trenutačno bih izdvojio nekoliko njih.
Ivan Minić (Pojačalo): „Pet najvažnijih stvari koje sam naučio za 400 epizoda”
Ivan će podijeliti iskustvo stečeno tijekom snimanja podcasta Pojačalo, u formatu „Ask Me Anything”, u kojem će publika moći postavljati pitanja o autorskim, tehničkim i komercijalnim aspektima podcastinga.
Benjamin Noah Maričak (Games Croatia): „Podcast kao platforma i glas industrije”
Može li podcast postati više od razgovora i prerasti u platformu koja povezuje ljude, ideje i cijelu industriju? O tome će govoriti Benjamin Noah Maričak, urednik i autor Games Croatia Podcasta, edukativne i kulturne platforme koja kroz razgovore s domaćim autorima i sudionicima industrije približava hrvatsku scenu široj publici.
Elvis Mileta (Explora): „Explora – od radijske emisije do podcasta”
Urednik i autor popularnog podcasta Explora govorit će o tome kako je radijska emisija prerasla u podcast i kakva su iskustva pratila taj razvoj.
Ana Pavlović (Rastući s djecom): „Zašto kao roditelji reagiramo upravo onako kako ne želimo?” – LIVE epizoda
U posebnom NaPOD LIVE izdanju podcasta Rastući s djecom Ana Pavlović razgovarat će s Tomislavom Kuljišem, stručnjakom za rani i osobni razvoj te osnivačem Integralne tjelesne psihoterapije.
Razgovor će biti posvećen emocionalnim obrascima, iskustvima iz ranih odnosa i njihovu utjecaju na roditeljstvo.
Pripremamo i druge sadržaje koje ćemo uskoro predstaviti putem naših komunikacijskih kanala.
Festival donosi dva programska formata – KREATOR i LIVE. Sve je popularniji i koncept snimanja podcasta pred publikom. Kako gledate na razvoj tog trenda i kakvu dodatnu vrijednost donosi autorima i publici?
Podcasti sve češće imaju i performativnu komponentu. Osim razgovora i intervjua, postaju nastup i izvedba, što posebno može doći do izražaja kod narativnih podcasta.
Cilj NaPOD LIVE formata jest, s jedne strane, približiti iskustvo podcasta publici, a s druge omogućiti autorima nešto dodatno kroz neposrednu interakciju s posjetiteljima.
Time izlazimo iz okvira standardne podcast epizode i stvaramo izvedbeno, suradničko iskustvo u kojem publika postaje važan dio događanja.
Sve više podcasta danas se zapravo gleda, a ne samo sluša. Postaje li video dominantan format i koliko su YouTube, TikTok i društvene mreže promijenili način na koji se podcasti stvaraju i distribuiraju?
Sve je manje podcasta koji postoje isključivo u audioformatu, a YouTube se tijekom godina nametnuo kao jedna od dominantnih podcast platformi.
Zanimljivo je da se u prosječnoj podcast epizodi često nema mnogo toga za vidjeti. Vizualno se nakon prvih nekoliko minuta uglavnom ne događa mnogo toga novog.
Osim toga, video podcast produkcijski je zahtjevniji. Potreban je prostor za snimanje, rasvjeta, kamere i dodatna oprema.
Mislim da većina publike ipak prvenstveno sluša video podcaste, a da je njihova popularnost dijelom posljedica tehnoloških trendova i navike da sadržaj konzumiramo u videoformatu.
TikTok i YouTube Shorts pokazuju da čak i podcasti, kao jedan od posljednjih bastiona dugog formata, postupno popuštaju pred kratkim sadržajima.
Čini se kao da više nemamo vremena poslušati cijelu epizodu, nego njezin sadržaj mora biti predstavljen kroz niz kratkih isječaka.
Ipak, osobno vjerujem da podcasti pokazuju kako ne treba forsirati isključivo kratke formate i da još postoji prostor za duže i sporije forme sadržaja.
Vidjet ćemo kako će se taj trend razvijati, ali siguran sam da će podcasti opstati i nastaviti se prilagođavati.
Monetizacija je jedno od ključnih pitanja za autore. Koliko je podcast industrija u Hrvatskoj zapravo profitabilna? Imamo li tek nekoliko uspješnih primjera ili postoji širi krug autora koji od podcasta mogu pristojno živjeti?
Upravo je to možda i goruće pitanje na koje želimo dobiti odgovor na festivalu.
Čini mi se da je profitabilnost podcasta u Hrvatskoj, nažalost, još uvijek više želja nego stvarnost.
Postati profesionalnim podcasterom najčešće zahtijeva postojanje još jednog izvora prihoda uz sam podcast.
Mislim da bi situacija mogla biti nešto bolja kod naših susjeda, ali upravo zato želimo povezati zajednice i omogućiti razmjenu iskustava.
Najveći izazov monetizacije jest predstaviti podcast kao ravnopravan medij s relevantnom publikom i tako opravdati podršku i ulaganja, kako sponzora tako i države.
To je također jedan od ciljeva NaPOD festivala – postaviti podcast na mjesto koje zaslužuje u medijskom prostoru.
Koliko je hrvatsko tržište podcast oglašavanja razvijeno i postoji li stvaran interes brendova za dugoročna sponzorstva? Što biste savjetovali autorima koji žele privući oglašivače i izgraditi održiv poslovni model?
Moj prvi savjet bio bi: dođite na NaPOD festival!
Šalu na stranu, mislim da su dosljednost i integritet ključni preduvjeti uspjeha.
Samo tako podcast može izgraditi i zadržati svoju publiku, a sponzorima su na kraju upravo te brojke najvažnije – koliko ljudi sluša podcast i o kakvoj je publici riječ.
Na temelju razgovora s kreatorima rekao bih da je riječ o dugom i zahtjevnom putu na kojem se uspjeh ne može očekivati preko noći.
No, nije nemoguće, posebno ako uzmemo u obzir da potencijalna publika nije ograničena samo na Hrvatsku, nego obuhvaća cijelu regiju.
Konkretna iskustva ipak bih prepustio ljudima koji su na tom području već postigli rezultate. Siguran sam da ćemo na festivalu doći do zanimljivih i korisnih zaključaka.
Umjetna inteligencija već mijenja produkciju audio i videosadržaja. Koliko AI alati mogu olakšati posao podcast autorima i postoji li opasnost da će tržište preplaviti generički, automatizirani sadržaj?
Umjetna inteligencija već je prisutna u gotovo svim aspektima naših života, pa tako i u podcast industriji.
Nisam siguran u kojoj mjeri, ali vjerujem da generički sadržaj nema budućnost u podcastima.
Jedan od temelja podcasta upravo je osobna, autorska komponenta – sadržaj i perspektiva koju podcaster donosi u svakoj epizodi.
To je razlog zbog kojeg se vraćamo određenom podcastu. Mislim da je upravo zamor od generičkog i automatiziranog informiranja pridonio popularnosti podcasta.
AI svakako ima svoje mjesto kao produkcijski alat, ali kada govorimo o stvaranju sadržaja i autorstvu, ne vjerujem da može zamijeniti čovjeka.
Ipak, siguran sam da ćemo uskoro vidjeti podcast koji je u potpunosti vođen umjetnom inteligencijom. Tko zna, možda je njegova prva epizoda već objavljena.
Često se govori o eksploziji broja podcasta, ali znatno rjeđe o njihovoj stvarnoj slušanosti i održivosti. Ima li na našem tržištu dovoljno publike za sve te sadržaje i očekujete li svojevrsnu konsolidaciju podcast scene?
Ponovno se vraćam na integritet i dosljednost. Smatram da su te kvalitete presudne za dugoročnu održivost podcasta.
Kao i kod drugih trendova, najprije dolazi do eksplozije interesa, ali kada se prašina slegne, ostaju oni koji svoju priču nisu gradili isključivo na prolaznoj popularnosti.
Postoji određena prirodna selekcija. Mnogi će ljudi pokrenuti podcast, ali kada shvate koliko je truda i vremena potrebno za uspjeh, dio njih relativno brzo odustane.
Upravo je razvoj regionalne scene jedan od razloga zbog kojih smo odlučili da NaPOD ima regionalni karakter.
Smatram da je povezivanje autora iz različitih zemalja iznimno važno i korisno za sve kreatore te na tome planiramo raditi tijekom ove i svih budućih godina festivala.
Za kraj, kakve su vaše dugoročne ambicije s NaPOD-om i kako vidite razvoj regionalne podcast industrije u sljedećih pet godina?
Podcast industrija na ovim prostorima nastavit će rasti, kao što je to već dugo slučaj u drugim europskim zemljama.
Siguran sam da će se pojavljivati i druga događanja poput NaPOD-a, što želimo podržati jer će sve to pridonijeti razvoju cjelokupne scene.
Planova za festival imamo mnogo, ali prvo trebamo uspješno realizirati njegovo premijerno izdanje.
Prve godine krećemo skromno, s jednodnevnim programom i dva programska segmenta, ali već sada vidim prostor za razvoj festivala koji bi trajao dva ili tri dana, s više nastupa uživo, radionica i sličnih sadržaja.
Željeli bismo da NaPOD bude regionalan i u smislu da se ne mora uvijek održavati u Zagrebu, odnosno da tijekom godine dobije i svoja manja izdanja diljem regije, kroz okupljanja zajednice i druge aktivnosti.
Također, NaPOD vidim kao platformu koja bi bila aktivna tijekom cijele godine, a ne samo neposredno prije festivala.
Volio bih da postane mjesto susreta cijele regionalne podcast zajednice, kroz koje ćemo promovirati podcaste, povezivati autore i doprinositi daljnjem razvoju industrije.
Prilika za prvo takvo okupljanje već je 25. studenoga u zagrebačkom Mozaik Event Centru. Zato, bilo da stvarate podcaste, razmišljate o pokretanju vlastitog ili ih jednostavno volite slušati, NaPOD je mjesto na kojem možete upoznati ljude koji dijele vašu strast prema ovom mediju. Vidimo se na NaPOD-u!
